Uzdržavanje maloljetnog djeteta

    Uzdržavanje djeteta dužnost je i pravo roditelja. Ova dužnost na strani roditelja postoji neovisno o tome živi li dijete s njima ili ne te neovisno o činjenici jesu li roditelji lišeni prava na roditeljsku skrb ili im je ona ograničena.

Uzdržavanje djeteta regulirano je člancima 288. do 292. Obiteljskog zakona (NN103/15, dalje: ObZ).

Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Maćeha ili očuh dužni su uzdržavati maloljetnog pastorka, ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od drugog roditelja. Maćeha ili očuh dužni su nakon smrti djetetova roditelja uzdržavati maloljetnog pastorka, ako su u trenutku smrti roditelja živjeli s pastorkom.

Prilikom određivanja iznosa uzdržavanja, u obzir se uzimaju kako potrebe primatelja (troškovi školovanja, zdravstveno stanje, možebitni prihodi i sl.) tako i mogućnosti davatelja (njegova primanja, druge zakonske obveze uzdržavanja).

Na temelju članka 314. stavka 1. ObZ-a, Ministrica socijalne politike i mladih donosi odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta.

Minimalni novčani iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske koja je za 2015. godinu iznosila 5.5711,00 kn. Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku Broj: 9.1.1/12. od 29. veljače 2016. godine, iznose:

– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 970,87 kn,

– za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.142,20 kn,

– za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.256,42 kn.

Predmetna odluka stupila je na snagu 1. travnja 2016. godine.

Uzdržavanje se načelno može odrediti samo za vrijeme nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje, osim ako ObZ za neku situaciju ne propisuje drugačije. Tako u čl. 289. propisuje da roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ObZ-a. Tražbina djeteta, odnosno naknada za uskraćeno uzdržavanje prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze.

Uzdržavanje punoljetnog djeteta

 Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.

Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja ako dijete nije navršilo dvadeset šest godina. Obveza uzdržavanja punoljetnog djeteta prestat će i prije isteka godine dana od prestanka obrazovanja u trenutku kad dijete navrši dvadeset šest godina. Punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.

Roditelj djeteta ima pravo od djeteta, nadležnih tijela i pravnih osoba tražiti i dobiti podatke o djetetovu obrazovanju, odnosno zaposlenju. Smatra se da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske, odnosno akademske godine.

Dijete koje ima prihode dužno je pridonositi za svoje uzdržavanje. Punoljetno dijete koje prima uzdržavanje radi obrazovanja dužno je obavijestiti roditelje o redovitom ispunjavanju obveza najkasnije do 1. studenoga za svaku školsku, odnosno akademsku godinu.

Ostvarivanje uzdržavanja

Postoji više načina kako dijete može ostvariti pravo na uzdržavanje.

  • Ako se razvode roditelji maloljetnog djeteta (ili prekidaju izvanbračnu zajednicu), pitanje uzdržavanja se može dogovorno riješiti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi – ako ga roditelji postignu. (Više o planu zajedničke roditeljske skrbi možete čitati u ranije objavljenom tekstu o razvodu osoba koje imaju zajedničku i/ili posvojenu maloljetnu djecu).Ako su roditelji postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, mogu i trebaju pokrenuti izvanparnični postupak (uređen u čl. 461. – 467. ObZ-a) kako bi sud taj sporazum potvrdio i kako bi on stekao snagu ovršne isprave (odnosno, kako bi ga bilo moguće prisilno izvršiti ako ga jedan od roditelja ne bi poštivao). Postupak odobravanja plana pokreće se prijedlogom obaju roditelja. U postupku provjere i odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi dijete zastupaju oba roditelja.Za odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nadležan je sud koji je opće mjesno nadležan za dijete.Roditelji su dužni uz prijedlog za odobravanje plana podnijeti izvješće o obveznom savjetovanju i sam plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.O odobravanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sud odlučuje rješenjem.
  • Ako se roditelji koji se razvode ne sporazumiju o planu zajedničke roditeljske skrbi nad maloljetnim djetetom sud će sam, odnosno po službenoj dužnosti odlukom kojom se brak razvodi ujedno odlučiti o uzdržavanju djeteta.
  • ObZ sadrži i neka posebna pravila o određivanju uzdržavanja za djecu. Tako prema čl. 308 ObZ-a dijete može podnijeti zahtjev za uzdržavanje i u pojednostavljenom izvanparničnom postupku za određivanje uzdržavanja sukladno odredbama članaka 474. do 477. ObZ-a.

Stranke u tom postupku su dijete i roditelj koji ne stanuje s djetetom. Dijete u postupku radi uzdržavanja zastupa roditelj s kojim dijete stanuje. Za odlučivanje u pojednostavljenom postupku u stvarima uzdržavanja nadležan je, uz sud opće mjesne nadležnosti, i sud prebivališta, odnosno boravišta djeteta. Postupak se pokreće prijedlogom, a u prijedlogu se mora naznačiti iznos uzdržavanja čije određivanje se predlaže. Iznos uzdržavanja mora biti u skladu s tablicom o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta sukladno odluci koju donosi ministar nadležan za socijalnu skrb temeljem članka 314. stavka 4. ObZ-a.

Ako nisu ispunjene pretpostavke za određivanje uzdržavanja u pojednostavljenom postupku, sud će nastaviti postupak prema pravilima postupka u sporovima o uzdržavanju (u parničnom postupku, sukladno čl. 423. do 432. ObZ-a). U tom slučaju sud će odrediti predlagatelju rok od osam dana za usklađivanje njegova prijedloga s odredbama Zakona o parničnom postupku o sadržaju tužbe.

Sud će dostaviti prijedlog radi uzdržavanja protivnoj stranci u roku od osam dana od dana zaprimanja prijedloga. Protivna stranka može u roku od osam dana od dana primitka prijedloga podnijeti prigovor.Ako protivna stranka u navedenom roku ne podnese prigovor, sud će bez održavanja ročišta rješenjem koje ne mora imati obrazloženje prihvatiti prijedlog.Ako protivna stranka podnese prigovor, postupak će se nastaviti prema pravilima postupka u sporovima o uzdržavanju (parnični postupak, prema čl. 423. do 432. ObZ-a). U tom slučaju sud će odrediti predlagatelju rok od osam dana za usklađivanje njegova prijedloga s odredbama Zakona o parničnom postupku o sadržaju tužbe. Pravodobno podneseni prigovor vrijedi kao odgovor na tužbu u tom nastavljenom postupku.

  • U slučaju spora o potrebama djeteta ili mogućnostima obveznika uzdržavanja, kao i u slučaju kad se postupak pokreće protiv bake i djeda ili maćehe ili očuha o uzdržavanju odlučuje sud u parničnom postupku u skladu s odredbama članaka 423. do 432. ObZ-a. Postupak se u tom slučaju pokreće tužbom mjesno nadležnom sudu, a stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta su dijete i osoba koja ga je prema ObZ-u dužna uzdržavati. Dijete zastupa roditelj s kojim dijete stanuje. Ako roditelj s kojim dijete stanuje pristane, u postupku radi uzdržavanja dijete zastupa centar za socijalnu skrb. Centar za socijalnu skrb dužan je u ime djeteta pokrenuti i voditi postupak radi uzdržavanja, odnosno radi povećanja uzdržavanja ako roditelj s kojim dijete stanuje to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga dulje od tri mjeseca od dana kad je dijete steklo to pravo.U postupku radi uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uzet će se u obzir ako je u skladu s dobrobiti djeteta, te će dopustiti sklapanje sudske nagodbe.

U skorijoj budućnosti ćemo u nadolazećim tekstovima obraditi i pitanje privremene mjere radi uzdržavanja, prava na privremeno uzdržavanje te pitanje uzdržavanja od strane bake i djeda..

Pripremila: Mirjana Jurišić

Mentorica: Iva Čatipović, mag. iur.